|
LJUDEVIT FARKAŠ VUKOTINOVIĆ | |||||||||
|
Obitelj Farkaš (hrv. vuk) potječe iz Ugarske, iz Hontske županije.
Dobila je plemićki list 1690. Otac Mirka Farkaša Josip rodio se u Ugarskoj,
preselio se u Požegu, tu se oženio s Anom Ambrozović, plemkinjom i kćerkom
bogatog trgovca, i bio veliki županijski sudac. Tako se Mirko Farkaš rodio
u Požegi 1783.,ovdje mu je županija priznala plemstvo 1812., kad se već
preselio u Zagreb. Sa ženom Amalijom pl. Petrović imao je više djece
od kojih je najpoznatiji Ljudevit.
Ljudevit je bio političar, pjesnik, botaničar, veliki župan Križevačke županije, član Hrvatskog sabora, ilirac, rodio se 14. siječnja 1813. u Zagrebu. Gimnaziju je polazio u Zagrebu i Vel. Kaniži, filozofiju u Sombatelju (Ugarska), a pravo u Zagrebu i Požunu (Bratislava, Slovačka). Književnošću se počeo baviti već 1830., sa 17 godina života. Pisao je pjesme i drame. U političkim člancima pobija mađarski šovinizam, zalaže se za hrvatski jezik u javnoj upotrebi, za prosvjećivanje naroda, za demokraciju tj. politički oslon na puk protiv plemstva. Uređuje 'Gospodarski list' (koji i danas izlazi), uređuje i izdaje o svom trošku 'Leptir' 1859-1862 (godišnjak). Prvi je uveo novelu u hrvatsku književnost. Posebno mu je bio popularan 'Štitonoša', s temom iz domaće viteške prošlosti. Vrlo obrazovan i načitan (znao je njemački, mađarski, francuski, talijanski,ruski, češki), nastojao je svojim iskustvom posredovati u domaćoj knjizi. Oženio se Josipom pl. Ditković. Imao je kuću u Križevcima gdje je stanovao kao županijski tajnik 1834. plemićki sudac, a kasnije veliki župan (1861-1867). Umro je u Zagrebu 17. ožujka 1893. i pokopan je na Mirogoju u arkadi iliraca. Djela:
|